U razdoblju od 1961-1990. mediteranske su zemlje u prosjeku iskusile jedan val vrućine svake tri godine, a u razdoblju od 2071. do 2100. godine imat će tri takva vala svakoga ljeta, navode u studiji američki i švicarski znanstvenici.Stanovnici sredozemnih gradova poput Atene, Rima ili Marseillea vjerojatno će najviše u Europi patiti od porasta temperature uzrokovanog klimatskim promjenama u ovom stoljeću, objavili su znanstvenici u časopisu Nature Geoscience.

Iako je kalendarski uveliko proljeće, Vlašić je prekriven sa četrdesetak centimetara snijega, a snježni nanosi na pojedinim mjestima premašuju visinu od jednog metra.Snijeg je i ovaj put donio najviše nevolja ovčarima, čijim stadima treba osigurati sijeno. Snijeg je pao i na Plješevici, javila je Federalna televizija.Podsjetimo, snijeg je u nedjelju pao i na Bjelašnici.

Kiša i snijeg iznenadili su Španjolce.Zimska služba ima pune ruke posla. Temperatura je pala za više od 15 stupnjeva Celzijevih. U 27 regija proglašeno je stanje pripravnosti. Ralice su na cestama, stotine su automobila zaglavile u bujicama. I do nas će doći dio ove ciklone, ali srećom bez snijega i ovako niskih temperatura.

 

(dnevnik.hr)

Najmanje je deset osoba poginulo, među kojima je i tromjesečna beba, u tornadu koji je poharao Mississippi.Tornado širok kilometar i pol, s vjetrovima koji su puhali brzinom od oko 240 kilometara na sat, ostavio je za sobom trag razaranja duži od 200 kilometara. Smrtno je stradalo najmanje 10 osoba, a postoji bojazan kako će brojka poginulih porasti.Među poginulima je i dvoje djece, a jedno je bilo staro tek tri mjeseca, izvijestio je Jeff Rent, glasnogovornik Agencije za hitna stanja.

U poplavama koje su posljedica obilnih kiša pa području države Rio de Janeiro 31 osoba je izgubila život, dok ih je u samom gradu poginulo osam. Prvi izvještaji govore da je dio grada uz obalu uglavnom pod vodom.Gradonačelnik Eduardo da Costa Paes zatvorio je sve škole te je pozvao radnike da ostanu kod kuće jer je većina gradskih ulica ionako potopljena, a promet je u potpunom kolapsu.

Bujica blata i kamenja nakon jakih kiša usmrtila je 20 ljudi, a 25 ih se smatra nestalima u selu Ambo, na sjeveroistoku Perua, prema podacima koje je u petak objavila civilna zaštita.Pedesetak ljudi ozlijeđeno je u odronu tla koji je oštetio 120 kuća u selu udaljenom više od 400 km od Lime, rekao je regionalni direktor civilne zaštite na televiziji Canal N. Šezdesetak kuća je uništeno u odronu blata.Cijela četvrt u kojoj živi oko 400 ljudi je potpuno nestala, rekao je na Canalu N predsjednik regije Huanuco, Jorge Espinoza.

Na Novom Zelandu je u 20.30 sati po mjesnom vremenu gašenjem svjetala pokrenuta akcija 'Sat za naš planet', kojoj je cilj promicanje borbe protiv klimatskih promjena.Svjetla su se gasila i u Australiji, Japanu, Maleziji, Kini. Ovo je četvrta godina da Svjetska zaklada za zaštitu prirode moli stanovništvo svijeta da na sat vremena ugase svjetla u svojim domovima, u masovnoj simboličnoj kampanji promicanja borbe protiv klimatskih promjena i zaštite planeta.

Znanstvenici su izračunali ukupnu količinu ugljičnog dioksida koji se odašilje iz tla diljem zemaljske kugle. Ona je 10 do 15 posto viša od ranijih mjerenja, tj. iznosi oko 98 milijardi metričkih tona na godinu.Tzv. respiracija tla godišnje se povećavala za desetinu postotka od 1989, stoji u istraživanju objavljenom u časopisu Nature koji prenosi portal biologija.com.hr.Dvadeset godina terenskih istraživanja rezultiralo je otkrićem da se Zemlja zagrijava, a biljke i mikroorganizmi u tlu odašilju sve više ugljičnog dioksida.

Zapad Australije pogodila je snažna oluja, a udari vjetra dosezali su i do 120 kilometara na sat.Na Perth je u samo dva sata pala prosječna četveromjesečna količina kiše, a obilne padaline izazvale su i odrone zemlje. Dijelove grada pogodila je i tuča veličine kokošjih jaja, dok je više od 100 tisuća domova ostalo je bez struje. Procjenjuje se da bi štete mogle premašiti sto milijuna dolara.

Tradicionalno, 23. mart se proslavlja kao Svjetski dan meteorologije, obilježavajući stupanje na snagu Konvencije WMO (Svjetske meteorološke organizacije)23.marta 1950. godine.Tradicija je da se svake godine proslava ovoga dana fokusira na određenu temu, zajedničku svim članicama WMO.Ovogodišnja tema je „Svjetska meteorološka organizacija - 60 godina službe za vašu bezbjednost i blagostanje”.Svjetski dan meteorologije na prigodan način je obilježen u hidrometeorološkim zavodima FBiH i RS, gdje su istaknuti vidni napretci u protekloj godini, te