Meteorologija ili fizika atmosfere je znanost koja se bavi proučavanjem atmosferskih promjena i prognozom vremena.Svi procesi u atmosferi su opisani mnogim fizikalnim zakonitostima, te se tako i prognoze vremena
večinski zasnivaju na izračunima.
Razvitak meteorologije prouzročio je njenu podjelu i to na: OPĆU, DINAMIČKU, SINOPTIČKU, KLIMATOLOGIJU, AEROLOGIJU, AERONOMIJU,MIKROMETEOROLOGIJA, BIOMETEOROLOGIJU, HUMANU METEOROLOGIJU, AGROMETEOROLOGIJU, TEHNIČKU, METEOROLOGIJU KOPNENOG PROMETA, EKOLOŠKU....Ukratko ćemo opisati svaku od njih.
OPĆA METEOROLOGIJA- bavi se proučavanjem svih meteoroloških elemenata i pojava te osnovnih procesa u glavnim crtama, uključujući metode meteoroloških motrenja i meteorološke instrumente.
DINAMIČKA METEOROLOGIJA- proučava dinamiku atmosfere. Procese u atmosferi objašnjava zakonima fizike pomoću matematike.
SINOPTIČKA METEOROLOGIJA-proučava vremenske prilike iznad velikih zemljopisnih područja, primjenjujući zemljopisne karte na kojima su meteorološka motrenja ucrtana za primjenu u vremenskoj analizi i prognozi, za jedno mjesto ili područje, za kraće ili dulje razdoblje.
KLIMATOLOGIJA-proučava srednje stanje atmosfere u vremenu i prostoru, kao odraz ponašanja vremena u višegodišnjem razdoblju.
AEROLOGIJA proučava slobodnu atmosferu i njezino uspravno protezanje do većih visina, približno do 40 km.
AERONOMIJA-proučava gornju atmosferu u odnosu prema sastavu, svojstvima i gibanjima te zračenjima primljenim iz svemira.
MIKROMETEOROLOGIJA- proučava meteorološke uvjete malih razmjera, sadrži detaljnija mjerenja blizu Zemljine površine u kratkom razdoblju i na malom području.
BIOMETEOROLOGIJA- proučava utjecaje vremenskih procesa na žive organizme.
HUMANA METEOROLOGIJA- proučava utjecaje vremena na život i zdravlja ljudi.
AGROMETEOROLOGIJA proučava međudjelovanje meteoroloških i hidroloških čimbenika i poljoprivrede u najširem smislu, uključujući vrtlarstvo, domaće životinje i šume.
TEHNIČKA meteorologija pomaže službama tehničkih grana, za praktičnu primjenu meteorologije u telekomunikacijskom prometu, elektroprivredi, urbanizmu, građevinarstvu (brane, cjevovodi, žičare), turizmu i drugom.
METEOROLOGIJA KOPNENOG PROMETA od pomoći je službama kopnenog prometa (ceste, željeznice, unutarnji promet).
EKOLOŠKA meteorologija dio je biometeorologije koja proučava odnos između živih organizama i njihovog klimatskog okruženja.
rlo bitan dio meteorologije su meteorološka opažanja i mjerenja. Ona se vrše na mnoge načine, najčešće u meteorološkim postajama, a od velike važnosti u novije vrijeme su radio, radar i umjetni sateliti. Računalna tehnologija uspješno se i uvelike koristi, uključujući numeričke modele, interaktivnu analizu podataka i njihovo potpuno razumijevanje.

Kemijskom ponašanju atmosfere u posljednje vrijeme pridaje se sve veća važnost, najviše zbog naglog porasta utjecaja čovjeka na atmosferu. Promjene u ozonskom sloju i njegovo stanjivanje, porast koncentracije ugljikovog dioksida (CO2) u atmosferi te povećana pojavnost kiselih kiša više nisu samo lokalni, već regionalni i globalni problemi.


Meteorologija djeluje u vezi s mnogim granama znanosti koje se bave čovjekovom okolinom. Neke od važnijih su aeronautika, agrikultura, arhitektura, ekologija, proizvodnja energije, šumarstvo, hidrologija, medicina i oceanografija. Mnoge od navedenih znanosti uvelike ovise o učincima vremena na određenom mjestu, no hidrologija i oceanografija npr. utječu i povratno na meteorologiju jer svojim učincima mijenjaju i atmosferske uvjete na Zemljinoj površini.