Kratkim filmom o katastrofičnim posljedicama ne obuzda li svijet globalno zagrijavanje Zemlje i upozorenjem danskog premijera da su nade čovječanstva u rukama 1.200 izaslanika iz 192 zemlje, UN-ova konferencija o klimi počela je u Kopenhagenu.'Klimatske promjene ne poznaju granica. Ne diskriminiraju. Pogađaju nas sve. I ako smo danas ovdje, to je zato što smo spremni djelovati', rekao je premijer Lars Loekke Rasmussen s porukom sudionicima da su oni 'rizničari u čije je ruke čovječanstvo pohranilo nade'.

Kratki film katastrofe prikazuje djevojčicu usnulu u svome krevetu uz plišanog bijelog medvjedića, koja se zatim budi u pustinji, a zatim biva preplavljena neobuzdanim valovima, piše agencija AFP. U filmu južnoafrički nadbiskup Desmond Tutu i glavni tajnik UN-a Bank Ki-moon pozivaju zemlje sudionice da donesu ambiciozan sporazum kojim bi izbjegli takve katastrofe.

Rajendra Pachauri iz Međuvoladine skupne stručnjaka za klimu, govoreći u kameru upozorava sudionike da bi klimatski kaos značio 'stotine milijuna izbjeglica' u cijelome svijetu. Iz glavnoga danskoga grada stiže vijesti da je svoj dolazak na dvodnevnu konferenciju najavilo 110 šefova država i vlada, rekao je Loekke Rasmussen, prenosi agencija dpa. 'Tako brojna nazočnost govori o dosad najvećoj političkoj odlučnosti u borbi protiv klimatskih promjena', rekao je danski domaćin. Barack Obama, predsjednik Sjedinjene Države koja je uz Kinu najveći svjetski onečišćivač prisustvovat će završetku summita 18. prosinca, a svoj dolazak najavio je i Manmohan Singh, premijer Indije koja je četvrti svjetski onečišćivač. Sve to budi nadu da će se u danskoj prijestolnici ipak postići dogovor o klimi, pišu agencije.

SAD i Kina najveći zagađivači

Uoči svečanog otvaranja u 56 dnevnih listova u 45 zemalja, objavljen je članak kojim se svjetski čelnici pozivaju u 'odlučnu akciju' za klimu. Ne budemo li djelovali 'klimatske promjene poharat će naš planet a njime i naše blagostanje i sigurnost', stoji u članku. Summit o klimi, koji će trajati 12 dana, trebao bi donijeti konkretan sporazum o smanjenju emisije plinova s učinkom staklenika, koji bi naslijedio Protokol iz Kyota kojemu valjanost istječe 2012. Industrijski najrazvijenije zemlje trebale bi u idućih deset godina smanjiti emisije stakleničkih plinova od 25 do 40 posto u odnosu na razine iz 1990. Također bi upravo bogati trebali pomoći siromašnim zemljama da se prilagode klimatskim promjenama. No doprinos globalnim naporima trebale bi dati i zemlje u razvoju, poput Kine, koje ističu da je njima prioritetno pitanje gospodarski razvoj, no ona je ujedno uz SAD i najveći onečišćivač te bi trebala dati svoj doprinos, za što je spremnost i najavila uoči konferencije.

 

(dnevnik.hr)