Prema definiciji vjetar je večinom horizontalno strujanje zraka ( vertikalna komponenta se zanemaruje ) iz područja višeg, prema području nižeg tlaka zraka.Na sjevernoj polutci najznačajniji vjetrovi su polarni ,zapadni, a oko ekvatora pasati.Nastaju zbog prostorne raspodjele tlaka zraka, te tlakovnih razlika između kopna i mora.U Europi najjači vjetrovi pušu većinom na zapadu , a čest uzrok je duboka ciklona sa centrom iznad Velike Britanije ili u širem području Islanda, dok se nad kopnom zadržava polje visokog tlaka.
U našem području najznačajniji vjetrovi su bura i jugo.Osnovne karakteristike ta dva vjetra opisat ćemo u sljedećim podnaslovima.


JUGO

Jugo je kao što mu i samo ime govori vjetar južnih smjerova.Kreće se iz područja Sjeverne Afrike, preko Sredozemnog mora, te zbog toga nad naše područje donosi topao( u ljetnim mjesecima i vruć zrak ), ali i povećanu vlažnost.
SINOPTIČKA SITUACIJA: jugo se javlja kada se u Sredozemnom moru stvori ciklona koja se postupno premješta ka istoku ili jugoistoku,a vjetar južnih smjerova javlja se na njenoj prednjoj strani.Jugo je vrlo često pokazatelj da se sprema promjena vremena, a prati ga i pad tlaka zraka.
Važno je napomenuti kako je jugo mahovit vjetar i da može dostizati vrlo jake udare, nerijetko i olujne.Najjače udare ima na otvorenome moru.Jugo prestaje puhati kada ciklona odmakne istočnije od našega područja, a sa zapada ojača anticiklonalni greben.

BURA

Bura je vjetar sjeveroistočnog smijera, te je kao i jugo karakterizira mahovitost.Nastaje prelijevanjem hladnoga zraka koji se zadržava iza prirodnih prepreka.Kada se taj zrak spušta niz padine planina akcelerira, te mu brzina ponekada premašuje čak i 200 km/h ( na Masleničkom mostu u Hrvatskoj 248 km/h ).Po svojoj prirodi bura je i suh vjetar, a razlikujemo ciklonalnu i anticiklonalnu buru.
Ciklonalna bura nastaje u uslovima kada se nad srednjom Europom nalazi područje visokog tlaka zraka a u isto vrijeme nad Jadranom ( najčešće južnim ) područje sniženog tlaka zraka ( ciklona ). U takvoj situaciji zbog velikog baričkog gradijenta javlja se bura koja je u prosjeku jača od anticiklonalne.
Anticiklonalna bura javlja se najčešće kada sa zapada Europe prema Jadranu jača anticiklonalni greben.Tako nastala bura slabijeg je intenziteta od ciklonalne, a obično slabi krajem dana.
Zbog jakih udara bure često se javljaju prekidi u trajektnom ali i cestovnom prometu uz duž cijele Jadranske obale.Važno je znati kako je bura mnogo češća i jača zimi nego u bilo koje drugo godišnje doba.

Na području Bosne najjači vjetar se bilježi na Bjelašnici ( nekada i više od 180 km/h ), dok od nizinskih stanica obično je najvjetrovitiji Bihać sa posebno izraženim fenskim efektom.U takvim situacijama zrak se spuštajući niz brdo Plješevicu dodatno zagrijava te u gradu temperatura znatno odstupa od mjerenih vrijednosti na drugim stanicama.Pored Bihaća i neka druga mjesta imaju izraženiji fenski efekt, ali u manjoj mjeri.Ova pojava vezana je za jugo.
Što se Hercegovine tiče najjači vjetar je bura, koja ondje dostiže često i olujne udare, a postoje svjedočenja o tome kako je bura znala zaustavljati i lokomotive na parni pogon.
Bitno je naglasiti kako na pravac vjetra u BiH znatno utječe i konfiguracija terena, odnosno reljef .Planine često djeluju kao prirodna prepreka strujanjima zraka, a razlike u pravcu vjetra stvara i različita zagrijanost podloge.To direktno utječe na lokalne vrijednosti tlaka, a time i na pravac, te brzinu vjetra.