Evo ukratko opis klime BiH, ako netko ima još koji sličan tekst na ovu temu nebi bilo loše da okači ovdje.

Klima Bosne i Hercegovine:

Klimu Bosne i Hercegovine uvjetuju osnovni klimatski faktori: geografski položaj, geološka podloga, reljef, pokrivenost terena biljnim zajednicama i blizina Mediterana. Pored osnovnih faktora javljaju se i ekstremni faktori koji u znatnoj mjeri utiču na cjelokupnu klimatsku sliku Bosne i Hercegovine. u prvom redu tu su struje suptropskog pojasa, visokog vazdušnog pritiska i subpolarnog pojasa, niskog vazdušnog pritiska, što ima za posljedicu smjenu polarnih i tropskih vazdušnih masa. Zatim dolaze vazdušne mase polarnog porijekla, struje sa Atlantika, cikloni sa Sredozemnog i Jadranskog mora i anticikloni koji dolaze i iz kontinentalnog dijela Azije. Sve ove cirkulaciono-radiacione procese u velikoj mjeri remeti reljef koji se javlja kao modifikator. Navedeni faktori su uzrok da na teritoriji Bosne i Hercegovine postoje dva osnovna klimatska regiona: sjeverni i južni, koje razdvaja linija Bihać-Sarajevo-Foča. U sjevernom regionu klima ima kontinentalni karakter, sa hladnim zimama i toplim ljetima. U južnom regionu preovlađuje mediteranski tip klime sa toplim ljetima i vlažnim zimama. Linija koja razdvaja južni i sjeverni region nalazi je prostor visokih planina, visoravni, kotlina i klisura u kome preovladava tipična planinska klima. U ovom prostoru zime su hladne, ljeta s vježa sa povećanim intenzitetom padavina koje su ravnomjerno
raspoređene tokom godine, dok se temperaturna kolebanja smjenjuju sa pora-stom nadmorske visine.

Umjereno kontinentalna kli-ma, se rasprostire u prostoru sje-verne Bosne i dolinama sred-njih tokova Une, Sane, Vrbasa, Bosne i Drine od Višegrada.
Ljeta su topla. Prosječna temperatura vazduha najtoplijeg mjeseca (jula) svuda je između 20°C i 22°C, dok su zime većinom umjereno hladne. Prosječna tem-peratura najhladnijeg mjeseca (januara) kreće se od –1°C do –2°C. Prosječna godišnja tempera-tura je veća od 10°C. Jesenje i proljetne temperature su ujedna-čene. Ljetne apsolutne temperature mogu porasti do 40°C, a zimske apsolutne minimalne mogu pasti i do –35°C. Prosječne godišnje količine padavina se kreću od 700 mm na istoku do 1 500 mm na zapadu. Vjetrovi su rijetki i slabi, a kada se pojave pretežno dolaze iz sjevernog i sjeverozapadnog pravca.
Planinska klima zauzima središnji planinski prostor naše zemlje. Ovaj tip klime najviše je izražen u okolini planina Oštrelja, Travnika, Sarajeva i Foče. Odlikuje se svježim i kratkim ljetima, hladnim i sniježnim zimama. Prosječne januarske temperature se kreću od –3,5° do –6,8°C, a julske od 14,8° do 16,9°C. Apsolutne minimalne temperature su od –24° do –34°C, a apsolutne maksimalne od 30° do 36°C. Izuzetak su kotline u kojima se javljaju temperaturne inverzije. Takva mjesta su poznata kao mrazišta; jedno od njih nalazi se i na planini Igman, gdje je 25. januara 1963. izmjerena minimalna temperatura od –43,5°C. Termička kolebanja kreću se od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Padavine su ravnomjerno raspoređene i kreću se oko 1 200 mm. Magla je česta i ima je u svim mjesecima. Pokrivenost neba oblacima je veća od 50%.

Mediteranska klima je zastupljena u niskoj i visokoj Hercegovini. Stoga razlikujemo dva tipa mediteranske klime. Područje niske Hercegovine, kojem odgovara donji tok Neretve sa okolnim kraškim poljima nižim od 1 000 m nadmorske visine: to su Ljubuško, Imotsko-bekijsko, Mostarsko i Stolačko. Ovakav tip klime niske Hercegovine proizilazi iz činjenice što je njen prostor pod direktnim uplivom morskog vazduha. Jadransko more tokom zime zrači u okolni prostor nagomilanu toplotu tokom ljeta, pa su zimske temperature znatno povišene. Prosječna januarska temperatura u Mostaru je 4,6°C, Stocu 4,3°C, Ljubuškom 4,7°C. Ljeti je uticaj Jadranskog mora zanemariv, zbog krečnjačkih stijena, koje kad se zagriju mijenjaju temperaturu ovog područja. Ljeta su veoma suha i vruća. Kolebanja temperature se kreću od 20° do 21°C. Jesen je toplija od proljeća. Srednje apsolutne minimalne temperature se kreću od –4,9° do –8,7°C, dok apsolutne minimalne padaju i do –17°C. U ovom području bura je dominantna, uz smjene sa južnim vjetrom. Najmirniji mjesec je oktobar, a februar najvjetrovitiji. Najkišovitiji mjesec je oktobar, sa 200 mm padavina u prosjeku. Snijega skoro i da nema. Godišnja količina padavina se kreće od 1 000 do 1 500 mm.
Izmijenjena mediteranska klima zahvata područje visoke Hercegovine. u ovom višem hercegovačkom i jugozapadnom planinskom području klima se približava planinskoj, ali sa mediteranskim obilježljima. Temperatura vazduha opada sa porastom nadmorske visine i udaljenošću od mora. Za svakih 10 km udaljenosti od mora temperatura opada od 0,6° do 0,8°C. Zime su oštre sa apsolutnim minimalnim temperaturama od –14° do –25°C. Prosječne januarske temperature se kreću od –1,8° do –6°C. U prsjeku apsolutne maksimalne temperature mogu porasti i do 40°C. Kao i u niskoj Hercegovini jesen je toplija od proljeća, ali su temperaturna kolebanja povećana. Godišnje u ovom prostoru vjetrovi padne i do 1 800 mm padavina. Bura je najizraženija u zimskom periodu i veoma jaka na prevojima. Oblačnost je povećana u odnosu na nisku Hercegovinu.

Odličan tekst...drago mi je da se neko dosjetio ovoga...svaka čast

Thanks

Prosječne temperaturne vrijednosti i rekordi za Donji Lug.




Jel imaš ti kakvih podataka za Jajce?

Imam nesto podataka...dobio sam i iz FMZBiH, a imam i dosta svojih...posto su u Jajcu dvije stanice Postaviću to dok nađem vremena

E super, baš me zanima kakve su prosječne temperature u Jajcu, posebice apsolutni i minimalni extremi.

Evo podataka za Jajce...za period od 1961.-1990.god



Ipak od 1990. se promijenilo dosta stvari:
apsolutni maximum izmjeren 19.07.2007.god. i iznosi 39,4 °C,
najniža martovska temperatura 02.03.2005. godine i iznosila je -18,4 °C,
maksimum za juni 37,0 °C , izmjereno 25.06.2007.godine
najviša januarska temperatura je 20 °C, također 2007.godine
najviša augustovska temperatura je 39,0 °C, izmjereno 23.08.2007.godine

Inače,najniža temperatura u Jajcu je izmjerena 1893.godine i iznosila je -27,0 °C.
Največa visina snježnog pokrivača je 77 cm i to u februaru 1963. godine,
najviše kiše za 24 sata je palo 20.oktobra 1991.god. - 90 mm,
najjaći udar vjetra je izmjeren 27.02.1990.godine i iznosio je 30,5 m/s ili 109,8 km/h.
najveća mjesečna količina padavina je 293 mm, u oktobru 1974. godine.

Nadam se da je dovoljno

mene zanima koliko je bih hladnije od hrvatske u gledu godisnjeg prosjeka??

ali kako je sandro naveo u prethodnom postu "klima se mijenja"