Odgovor:"Globalno zatopljenje" (1 pregled) (1) Gost
«« Početak « Prethodna 1 2 Sljedeća » Kraj »»
"Globalno zatopljenje" / izbor članaka / by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Klima se na zemlji mijenja zbog čovjekovog djelovanja koje mijenja kemijski sastav u atmosferi nagomilavanjem stakleničnih plinova, prvenstveno ugljičnog dioksida, metana i natrijeva oksida. Toplina koju stvaraju ovi plinovi je neosporna.
Sunčeva energija utječe na vrijeme i klimu na zemlji. Zagrijana zemljina površina vraća tu energiju u svemir. Plinovi koji u atmosferi stvaraju staklenik (vodeno vapno, ugljični dioksid i drugi) sprječavaju prodiranje plinova zadržavajući toplinu, nešto poput staklene ploče na stakleniku. Bez ovog prirodnog "učinka staklenika" temperature bi bile znatno niže nego što su sada, i život na zemlji, ovakav kakav je danas, ne bi bio moguć. Umjesto toga, zahvaljujući plinovima u omotaču prosječna temperatura na zemlji je ugodna, i iznosi 15°C. Problem može nastati ako atmosferska koncentracija oksidnih plinova naraste. Od početka se industrijske revolucije koncentracija ugljičnog dioksida u atmosferi povećala za 30%, koncentracija se metana udvostručila, a natrijeva se oksida povećala za 15%. Ova povećanja utječu na zadržavanje topline u zemljinoj atmosferi. Zašto se povećava koncentracija stakleničnih plinova? Znanstvenici većinom vjeruju kako su sagorijevanje fosilnih goriva i druga čovjekova djelovanja glavni uzrok povećanja koncentracije ugljičnog dioksida i drugih stakleničnih plinova. Klimatske promjene su jedan od najuzbunjujućih izazova koji potresaju svijet u 21. stoljeću. Proučavanja koja su se vodila posljednjih 50 godina donose nove i jače dokaze koji zahtijevaju odgovore. Klimatske se promjene događaju sada, a već je očekivano klimatsko zatopljenje u budućnosti veće nego što se predviđalo. Većina se istraživača o klimatskim promjenama slaže kako se već suočavamo s neizbježnim povećanjem globalne temperature i kako je velika vjerojatnost da su klimatske promjene već nastupile. Na međunarodnom savjetovanju IPCC 1997. i ne tako davne 2000., na kojem je sudjelovalo preko 2000 znanstvenika, upozoreno je kako je ljudsko djelovanje glavni uzrok klimatskih promjena. Iznosimo neke činjenice i dokaze o stvarnosti današnjeg svijeta: • Prirodne se nepogode kao potresi, poplave, oluje, cikloni i suše svakim danom povećavaju i sve su češće i veće. • Globalna temperatura može narasti za 5 stupnjeva u idućem stoljeću, ali povećanja u pojedinim područjima mogu biti znatno veća. Arktičke su se ledene kape znatno stanjile. • Uništavanje je šuma, koje proizvode ugljik, povećano za 20%. Time se uklanja i njihova mogućnost upijanja ugljika, čime čovjek znatno ubrzava klimatske promjene. • Od Drugog je svjetskog rata broj motornih vozila u svijetu porastao s 40 milijuna na 680 milijuna. Motorna vozila znatno pridonose povećanju ugljičnog dioksida u atmosferi. U svijetu je zadnjih 50 godina potrošeno oko pola svjetskih neobnovljivih energetskih izvora i uništeno više od 50% šuma. Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
 Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Što uzrokuje globalno zatopljenje?
Do globalnog zatopljenja dolazi kada se koncentracija određenih plinova, poznatijih kao staklenični plinovi, posebno CO2 i klorofluorougljikovodici CFC (freon) , povećava u atmosferi, čemu je uzrok čovjekova i industrijska djelatnost. Glavni staklenični plin je ugljični dioksid (CO2) koji se stvara korištenjem ugljena, nafte i plinova, kao i uništavanjem šuma i šumskih površina. Natrijev oksid ispuštaju automobili i industrija, dok metan ispušta industrija i nastaje kao proizvod poljodjelske proizvodnje. Freon, koji uvelike uništava ozonski omotač i pridonosi globalnom zagrijavanju, je stavljen pod Montrealski protokol. Ugljični dioksid, freon, metan i natrijev oksid su plinovi koji zagađuju okolinu i nakupljajući se u atmosferi zaustavljaju sunčevu toplinu. Iako oceani i biljni svijet upijaju goleme količine CO2, njihova sposobnost da djeluju kao "slivnici" prelazi njihove mogućnosti. To znači da svake godine, određena količina nakupljenih stakleničnih plinova ostaje u atmosferi i time povećava globalno zatopljenje. U zadnjih je 100 godina korištenje energije u svijetu poraslo za 70%. Razvijene zemlje koriste 78% energije dobivene iz fosilnih goriva. Ovo uvelike stvara nesrazmjer koji pojedine zemlje osiromašuje, dok druge iz toga izvlače golemu dobit. Postotak je korištenja obnovljivih energija (sunčeve, vjetra, biomase, vode) koje bi mogle odigrati značajnu ulogu u smanjenju korištenja fosilnih goriva, još uvijek izuzetno mali, podjednako u razvijenim i nerazvijenim zemljama. Uništavanjem se šuma smanjuje apsorbiranje ugljika što dovodi do povećanja ugljika u atmosferi za 20% . Time se mijenja mjesna mikroklima i hidrološki slijed, što pak utječe na plodnost zemlje. Kako bi izbjegli golemu štetu koju mogu izazvati klimatske promjene moramo stabilizirati postojeću razinu stakleničnih plinova u atmosferi što je prije moguće. Prema IPCE treba pod hitno za 50% smanjiti ispuštanja stakleničnih plinova. Ukoliko se ništa ne učini, na popisu koji slijedi možete vidjeti neke od mogućih razarajućih učinaka. Posljedice: • Porast će morske razine imati razarajući učinak na pučanstvo koje živi u područjima izrazito male nadmorske visine. U mnogim će zemljama biti ugrožena gusta naselja na obali i uz rijeke. Poplavama i sušama će posebno biti ugrožene siromašne zemlje. Računa se kako će tri četvrtine svjetskog pučanstva biti ugroženo poplavom ili sušom. Siromašne će zemlje najviše osjetiti posljedice klimatskih promjena, kako zbog svog zemljopisnog položaja tako i zbog nedostatka sredstava za prilagodbu promjenama. • Ljudska, i druga bića na planeti, već osjećaju posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici ukazuju na količinu i žestinu ugrožavanja i navode primjere toplotnih udara, povećanja i širenja tropskih bolesti sjevernije i južnije od ekvatora i porast nezdrave ishrane. • Ukoliko se ništa ne poduzme oko smanjenja količine ispuštanja stakleničnih plinova slijedećih 50 godina, godišnji će troškovi učinka globalnog zagrijavanja iznosi i do 300 bilijuna US$. Ako naši političari i oni koji stvaraju politiku ne reagiraju sada, svjetsko će gospodarstvo doživjeti ozbiljan pad. Proteklih su deset godina prirodne nepogode koštale 608 bilijuna $. • U studenom je 2001. godine u Maroku održana sedma konferencija Ujedinjenih Naroda za konvenciju o klimatskim promjenama. UNEP-ovi su predstavnici upozorili kako će zbog globalnog zagrijavanja proizvodnja hrane, kao što je žito, riža i kukuruz, opasti za 30% u sljedećih 100 godina. Postoji bojazan kako će poljodjelci biti primorani seliti u planinska hladnija područja, čime bi se opet ugrozile šume i životinjski svijet. To bi dakako utjecalo i na količinu i kvalitetu pitke vode. Nove nam spoznaje pokazuju kako se velik broj seoskog stanovništva u zemljama u razvoju već suočava s glađu i neishranjenošću. Zbog ugroženosti prirodne okoline u svijetu već postoji 25 tisuća izbjeglica. Do postojećeg stanja na zemlji je dovela prevelika potrošnja 1/3 dijela svijeta u kojem živi 20% bogatog pučanstva koji koristi 86% svjetskih prirodnih bogatstava, a ne zbog 2/3 dijela svijeta u kojem živi 80% siromašnog pučanstva. Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Kyoto sporazum
Da bi se spriječilo daljnje štetno djelovanje globalnog zatopljenja i efekta staklenika razvijene zemlje su se dogovorile da će smanjiti ispuštanje plinova staklenika za 5.2% u usporedbi sa 1990 godinom. To je protokol Ujedinjenih Naroda (UNFCCC- United Nations Framework Convenction on Climate Change) koji je usvojen u Rio de Janeiru 1992. U Kyotu je samo unaprijeđen (neke tehničke sitnice i slično). Protokol predviđa da razvijene zemlje moraju platiti i osigurati tehnologiju nerazvijenima da spriječe promjenu klime. Ali protokol isto tako predviđa da i kvote proizvodnje CO2, tako da neke razvijene zemlje mogu kupovati kvote od nerazvijenih kako u teoriji ne bi usporili svoj razvoj, u praksi se takvo ponašanje "velikih" zemalja često poistovjećuje s neokolonijalizmom. Sporazum iz Kyota je pod čestim kritikama jer ga neke razvijene zemlje smatraju restriktornim, a neke nerazvijene neokolonijalističkim. Budućnost sporazuma iz Kyota je nesigurna poglavito zbog američkog odbacivanja. Da bi postao valjan sporazum iz Kyota mora ratificirati barem 55 zemalja, koje su odgovorne za 55% emisije CO2 iz 1990. godine. Kako je američki predsjednik Bush povukao SAD ("najveći svjetski zagađivač" odgovoran za preko 33% emisije ugljičnog dioksida ) iz protokola, te ga ocijenio "štetnim za američke gospodarske interese" EU nagovara ostale zemlje (poglavito Rusku federaciju sa 17.4% emisije CO2) da ratificiraju sporazum. Trenutno je sporazum ratificiralo 119 zemalja, odgovornih za oko 44.07% emisije CO2 . Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Utjecaj na život na Zemlji
Globalno zatopljenje, zbog kojega biljke sve ranije cvatu, a ptice sve ranije grade gnijezda, mijenja navike i ponašanje stotina vrsta biljaka i životinja širom svijeta, pokazale su dvije studije. Ostvare li se predviđanja, rezultati globalnoga zatopljenja u idućem stoljeću mogli bi biti strašni za vrste koje su već izgubile stanište, objavio je časopis "Nature". Znanstvenici kažu da studije, utemeljene na prijašnjim istraživanjima u Sjevernoj Americi i Europi, najavljuju izumiranje životinjskih i biljnih vrsta tijekom idućih desetljeća jer će ih porast temperature prisiljavati na suočavanje s gubitkom staništa i s novim prirodnim neprijateljima. Alastair H.Fitter, profesor biologije sa Sveučilišta u New Yorku, rekao je da su biljke i životinje već pogođene globalnim zatopljenjem, iako je temperatura Zemlje u prošlom stoljeću porasla za samo 0,5 stupnja celzija. "Studije pokazuju da priroda već odgovara na klimatske promjene, iako su one tek počele, a najgore tek dolazi", rekao je Fitter. Po podacima UN-a, temperatura Zemlje bi, zbog taloženja štetnih plinova u atmosferi, u idućem stoljeću mogla porasti za gotovo 5,8 stupnjeva celzija. Dvije su skupine znanstvenika odvojeno pregledale stotine objavljenih radova o promjenama broja i ponašanja životinjskih i biljnih vrsta, za koje se pretpostavlja da su uzrokovane globalnim zatopljenjem. Utvrdili su utjecaj zatopljenja na stotine vrsta, od insekata preko ptica do sisavaca, pa čak i onda kada su isključili druge čimbenike, poput gubitka staništa. Znanstvenici ocjenjuju da su rezultati njihovih analiza, uz otapanje ledenjaka i zagrijavanje oceana, dodatni dokaz da globalno zatopljavanje ugrožava život na Zemlji. Globalne temperature mogle bi narasti za samo dva desetljeća do kritične granice koja bi mogla pokrenuti opasne poremećaje u klimi planete Zemlje, danas je objavila svjetska organizacija posvećena zaštiti okoliša. Arktička regija se najbrže zagrijava, topeći polarne ledenjake, što prijeti izumiranju polarnih medvjeda do kraja stoljeća. "Ukoliko se ništa ne poduzme, Zemlja će se zagrijati za 2° Celzijevih iznad predindustrijske razine u razdoblju između 2026 i 2060", kaže WWF u svom izvješću. Nekoliko znanstvenika je do sada predviđalo tako brzi početak zagrijavanja za 2°C, koji WWF kao prag "opasnog" zagrijavanja, koje podiže morsku razinu i uzrokuje poplave, oluje i suše, te dovodi do izumiranja nekih vrsta. Globalne temperature su do sada, od 1750., porasle za oko 0.7°C. Klimatski modeli ukazuju na to da bi tijekom ovoga stoljeća moglo doći do povišenja temperature za više od 5°C. Osim toga, primijećen je porast morske razine od 15 pa čak do 90 centimetara. Jedan profesor s Georgia Institute of Technology rekao je: "Razorno djelovanje dosad ispuštenog ugljik-dioksida nastala izgaranjem fosilnoga goriva trajat će još najmanje 100 godina. To znači da moguća redukcija CO2 neće dovesti do prekida globalnog zagrijavanja. Najveći problem, dakako, upravo je brzina kojom se globalno zagrijavanje odvija." Jedini način da se smanji trenutna količina ugljik-dioksida u atmosferi je redukcija njegove emisije za 20 do 30 posto. Globalno zatopljenje donosi bolesti Epidemije malarije, leptiri puni parazita, bolesti koje napadaju koralje i drveće pod udarom gljivica - to je budućnost kakvu vide znanstvenici iz SAD-a. Nakon pomna proučavanja stotine znanstvenih radova, grupa newyorških znanstvenika upozorava da će s porastom temperature doći do većeg broja bolesti ljudi, životinja i biljnog svijeta. Po njihovu mišljenju, može se dogoditi da od posljedica neke bolesti izumre cjelokupna populacija neke životinjske vrste. Tropske bolesti mogle bi se proširiti izvan svog uobičajenog geografskog područja i početi napadati sve više ljudi, a već ugrožene vrste, poput lavova i orlova, također bi mogle podleći infekciji. Ovo upozorenje našlo se na stranicama novog broja časopisa Science. Jedan od autora, dr. Richard Ostfeld s newyorškog Institute of Ecosystem Studies, izjavio je: "Širenje bolesti također postaje bitan faktor u sve većim klimatskim promjenama. A same promjene treba uzimati s daleko većom ozbiljnošću nego što se trenutno čini. Pod tim ne mislim samo na internacionalne agencije već i na vlasti SAD-a." Promjene temperature, kiše i veća vlažnost odličan su temelj za širenje raznih kukaca, a patogeni elementi će se moći širiti po daleko većem prostoru i povećati mogućnost preživljavanja. Istovremeno, klimatske promjene i stres kao njihova posljedica mogli bi oslabiti živi svijet i učiniti ga podložnijim infekcijama, tvrde znanstvenici pod vodstvom profesora Drewa Harvella sa Sveučilišta Cornell. Dr. Ute Collier, voditeljica programa za klimatske promjene World Wide Fund for Nature, kaže da nije iznenađena zaključcima američkih kolega te dodaje: "Klimatske promjene su čudovište s mnogo lica, a ova studija samo ističe mnogostruki stres koji pogađa ljude, životinje i biljni svijet." Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Što možemo učiniti SADA?
Stvarni ekološki integritet može biti postignut samo zajedničkim naporom svih nas. Kriza okoliša je kriza osnovnih životnih vrijednosti. Kako bi svijet gledali na drugačiji način, trebamo mijenjati sebe. Uz promjene koje možemo napraviti u svom svakodnevnom životu, još je važnije promijeniti politiku na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Time se podrazumijeva da bi poziv na ekološke promjene trebao produbiti naše razumijevanje klimatskih promjena i ekoloških problema (Papa Ivan Pavao II., 11. siječnja 2001.). Izobrazba je nužno potrebna. Ne samo kako bi se upozorilo na ono što ugrožava naš planet, već i kako bismo otkrili bit svog postojanja. Što čovjek može učiniti? Evo nekih ideja: • Oblikovati načine očuvanja prirodnih bogatstava. • Usvajati zajedničke životne odluke koje vode prema očuvanju i recikliranju • Neki od nas, koji su već napravili bitne pomake u svom životu jer imaju spoznaju o složenosti stanja, trebali bi se više zalagati u promjeni političkih odluka. • Pojedinci trebaju stupiti u vezu s domaćim nevladinim organizacijama o zaštiti okoliša i pomagati ostvarivanje nekih njihovih projekata i kampanja. • Pozovite aktiviste za zaštitu okoline da govore u vašoj zajednici. • Razgovarajte s beskućnicima, prognanicima, izbjeglicama i starosjediocima. Podupirite njihova nastojanja za povrat zemlje, vode, šume itd... • Što još... ? Znate li kako prvi put u povijesti imamo međunarodni sporazum (Protokol iz Kyota) za zaštitu čovjekove okoline koji zakonom obvezuje na smanjenje uporabe stakleničnih plinova. Kako bi postao djelotvoran, moraju ga potvrditi 55 zemalja (do sada ih je potpisalo 46). Ratifikaciju sporazuma trebaju potpisati i zemlje koje ispuštaju više od 55% stakleničnih plinova. To znači da sporazum moraju potvrditi glavne industrijske zemlje, a samo ih je nekoliko to učinilo. Čovjek kao pojedinac u zajednici može učiniti tri stvari: Reciklirati • Preispitati potrošačke navike. Kupovati i koristiti samo ekološki pakirane proizvode. Tražiti deterdžent, sapun i sredstva za čišćenje koja nose ekološki znak. • Reciklirati sve što se može reciklirati: plastika, ostaci voća i povrća, papir, karton, staklo i konzerve. • Pravite prirodno gnojivo - kompost, kojemu ćete dodati par glista i lišća, kao i drugi otpad iz vrta. Kompost će biti prirodno i visoko djelotvorno gnojivo za zemlju. • Potičite proizvođače na odgovornost za recikliranje potrošenih i rabljenih strojnih dijelova u proizvodima kao što su TV i računala. Smanjiti • potrošnju vode, • korištenje automobila, • paljenje nerecikliranih tvari, • smanjiti ispuštanje freona, • smanjiti potrošnju električne energije koristeći odgovarajuće fluorescentne žarulje. Podsjećati • mjesnu vlast i njene podupiratelje na recikliranje i smanjenje otpada, kao i donošenje suvremenih zakona o recikliranju, • stalno podsjećati domaće proizvođače na korištenje jednostavnijeg pakiranja za njihove proizvode, • podsjećati domaće vlasti na čuvanje električne energije i korištenje djelotvornijih električnih sustava, • podsjećati državne vlasti na izvršavanje obećanja koje su izrekli u svezi s očuvanjem čovjekove okoline, • podsjećati sve koje susrećemo u svakodnevnom životu kako živimo odveć lagodno i kako za svoje potrošačke navike trebamo koristiti načela: smanji-recikliraj-ponovo koristi-podsjeti Uključite se u promicanje Zemaljske povelje (Earth Charter) koja je dostupna na raznim jezicima na adresi: http://www.earthcharter.org Stupite u vezu s Ministarstvom za zaštitu okoliša i političarima. Pitajte ih što čine kako bi se Protokol iz Kyota ostvarivao u zbilji. Ako živite u SAD koje su napustila sporazum u Kyotu, pišite predsjedniku i tražite da razmisli o pridruživanju sporazumu. Stupite u vezu s domaćim UN suradnikom, obično smještenim u Uredu za razvoj, pronađite projekte koje domaće ustanove vode u svezi klimatskih promjena. Popis zemalja koje su/nisu ratificirale Kyoto Protokol možete naći na: http://www.unfccc.int Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by majena 7 Mjeseci, 4 Tjedana ago Globalno zatopljenje zahvatilo Hrvatsku
Visoke temperature zraka, mala količina padalina i uglavnom sunčano vrijeme obilježili su proteklo blagdansko razdoblje u Hrvatskoj. Blaga zima bez imalo snijega, nagovještavaju iz Državnog hidrometeorološkog zavoda, potrajat će do sredine siječnja. U drugoj će polovici mjeseca malo zahladnjeti te se očekuje nešto više padalina. No, prema trenutačnim prognozama, slabi su izgledi da padne veća količina snijega i da temperature zraka padnu duboko ispod ništice te se zadrže do proljeća. Osim u visokom gorju, oštrih zima, čini se, više nema niti će ih biti u Hrvatskoj. Glavni uzrok tome prirodnom fenomenu jest proces globalnog zatopljenja. Na Zemljinoj sjevernoj hemisferi protekla 2004. u prosjeku je bila četvrta najtoplija godina za redom u povijesti. A ova bi godina, prema neslužbenim prognozama, trebala biti još toplija. Staklenički plinovi Prošlu se godinu u Hrvatskoj može opisati kao vrlo toplu i kišnu, s većim temperaturama zraka nego što su one zabilježene proteklih godina. Iz toga se zaključuje da proces globalnog zatopljenja polako zahvaća i Hrvatsku, a u svijetu se nastavlja i trajati će sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih plinova u atmosferu. Dok u Hrvatskoj i Europi, kontinentu s najblažom klimom, idućih nekoliko desetljeća ili možda stoljeća ljudi još neće toliko osjećati negativne posljedice globalnog zatopljenja, odnosno svjetske promjene klime, u drugim predjelima planeta već su prošle godine zbog klimatskih promjena zabilježene velike ljudske žrtve. Primjerice, na jugu Indije toplinski je val u ožujku odnio stotinjak života. I mnogi su Japanci te Australci stradali ljetos zbog ekstremno visokih temperatura. S druge strane, abnormalno niske temperature u južnoameričkim Andama u lipnju su pokosile 92 osobe. U brdovitim predjelima južne Azije u prosincu se smrznulo 600 ljudi jer se nisu očekivale tako niske temperature. Iako se trenutačno brojka od 600 mrtvih u tim brdima Azije čini smiješnom u usporedbi s brojem poginulih u nedavnoj navali tsunamija u obalnim područjima južne Azije, u budućnosti će biti znatno veća. A sve zbog procesa globalnog zatopljenja. Svjetska meteorološka organizacija u svojem godišnjem izvještaju za 2004. navodi kako je povećanje prosječne temperature zraka glavni krivac i za mnogobrojne suše i poplave u prošloj godini. Visoke temperature produljile su sezonu suše u Africi te su propali usjevi. Nedostatak hrane i pitke vode najviše se osjetio u afričkoj državi Mozambiku, gdje su tisuće djece i odraslih umrle od gladi i žeđi. Povećan broj uragana Velike monsunske kiše u sjevernoj su Indiji, Nepalu i Bangladešu prouzročile snažne poplave u kojima je stradalo oko dvije tisuće osoba. Ipak, najveću su materijalnu štetu poplave napravile u Kini. Usto, na kojekakve načine negativno su utjecale na život više od 100 milijuna ljudi. Rast prosječne temperature zraka utjecao je i na broj uragana. Za atlantske sezone uragana podignulo se 15 jakih tropskih oluja. Devet oluja preraslo je u uragane, od kojih je čak šest proglašeno izrazito snažnima. Uragan Charley bio je najsnažniji i najdestruktivniji uragan koji je pogodio Sjedinjene Američke Države nakon uragana Andrew 1992. godine. Ukupna šteta od uragana prošle je godine procijenjena na nevjerojatne 43 milijarde američkih dolara. U novoj 2005. čovječanstvu neće biti ništa bolje. Broj poginulih će rasti, materijalna šteta bit će još veća, a trpjet će i životinjski te biljni svijet. Sve dok se ne smanji emisija štetnih stakleničkih plinova, koja potiče globalno zatopljenje, jednu od najvećih prijetnji civilizaciji. Zakonodavstvo u Hrvatskoj o zaštiti okoliša Zakon o zaštiti zraka Uredba o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora tu spadaju i termoelektrane definira se dozvoljena vrijednost emisija SO2, NOx, CO2, plinoviti anorganski spojevi klora (HCl), plinoviti anorganski spojevi floura (HF), krute čestice itd. dozvoljene vrijednosti se odnose na koncentraciju štetnih tvari (mg/m3 ) u okolišu Hrvatska i Kyoto protokol: - potpisan 1999. ali nije ratificiran - obveza smanjenja emisije do 2012. g: 5% - problem s određivanjem bazne godine Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" by sandro 7 Mjeseci, 3 Tjedana ago Zanimljiv je podatak da je posljednje desetljeće (1998.-2007.)bilo najtoplije od kada se provode mjerenja na cijeloj Zemlji.Globalna temperatura je bila za oko 0,4 °C viša od prosječne.
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor: by majena 7 Mjeseci, 3 Tjedana ago Promjene klime česta su tema o kojoj se raspravlja u medijima. Često puta s prevelikom dozom sigurnosti, ali premalo konkretnih znanja. Naime, unatoč brojnim spoznajama postoje neke nepoznanice koje znanstvenici nisu uspjeli riješiti. Premda danas postoje brojni dokazi da je čovjek ključni uzrok suvremenim promjenama klime, postoje brojne interesne grupe (prije svega velike naftne kompanije) koje tvrde da je utjecaj čovjeka na klimu zanemariv i da su današnje promjene klime samo dio prirodnog procesa. Ovdje će biti pojašnjene samo neke činjenice koje često zbunjuju ljude te dovode u sumnju utjecaj čovjeka na klimu, a služe kao argumnent onima koji žele umanjiti značenje ljudskog utjecaja na klimu.
1970-ih je predviđeno globalno smanjenje temperature Znanstvenici su 1970-ih doista predvidjeli smanjenje temperature, a raspravljalo se i o mogućnosti ledenog doba u budućnosti. Temelj takvim pretpostavkama bio je rad Stephena Schneidera, koji je tada radio kao klimatolog u NASA-inom Goddard Space Flight Center-u u Marylandu. On je iznio pretpostavku da bi značajno povećanje količine aerosola u zraku, kao posljedica aeropolucije, te korištenje nuklearne energije, čime bi se smanjilo spaljivanje fosilnih goriva, poništilo utjecaj ugljikovog dioksida te time dovelo do smanjenja temperature. Taj rad je objavljen u razdoblju koje se podudaralo s smanjenjem globalne temperature (1945.-1976. godina) te je ideja o globalnom zahlađenju dobila veliku pažnju. Međutim, uskoro je sam Schneider shvatio da je precijenio rashlađujući utjecaj aerosola u zraku, a podcijenio utjecaj ugljikovog dioksida, te se na njegova istraživanja u znanstvenim krugovima kasnije rijetko pozivalo. Nasuprot tome, istraživanja brojnih znanstvenika koji se bave promjenama klime potvrđuju globalni porast temperature. Prema zadnjem izvještaju IPCC-a postoji 90% vjerojatnosti da je globalno zatopljenje rezultat djelovanja čovjeka. Ugljikov dioksid nije najvažniji staklenički plin Premda se u kontekstu globanog zatopljenja najčešće spominje ugljikov dioksid, on doista nije najvažniji staklenički plin, već je to vodena para, koja je odgovorna za zadržavanje velikog dijela dugovalne radijacije u atmosferi. U tom su smislu svi staklenički plinovi odgovorni za efekt staklenika koji je ključan za život na Zemlji, jer bi bez njega srednja temperatura na Zemlji bila oko 36 °C niža nego što je sada. Pojam globalnog zatopljenja odnosi se na porast temperature koju je uzrokovao je čovjek ispuštajući velike količine stakleničkih plinova u atmosferu. Oko 60-70% efekta staklenika posljedica je djelovanja vodene pare, oko 25% oblaka, oko 25% ugljikovog dioksida, oko 5% metana, oko 2 % dušikovog oksida i oko 1% freona. Ostali plinovi imaju pojedinačno manje od 1% ukupnog efekta staklenika. O značenju vodene pare govori i nekoliko teoretskih primjera. Kada u atmosferi ne bi bilo vodene pare, a bilo bi oblaka, oko 40% manje infracrvene radijacija bi bilo apsorbirano nego što je to sada slučaj. Kada u atmosferi ne bilo oblaka kao ni stakleničkih plinova, vodena para bi apsorbirala oko 60% inrfacrvene radijacije koja se danas apsorbira. Za usporedbu, u slučaju da se sav ugljikov dioksid odstrani iz atmosfere samo 15 % manje infracrvene radijacije bi se apsorbiralo. Da je ugljikov dioksid jedini staklenički plin apsorbiralo bi se samo 26% inrfacrvene radijacije koje se danas apsorbira. Za globalno zatopljenje bitno je vrijeme koje se određeni staklenički plin zadrži u atmosferi. Vrijeme zadržavanja vode u atmosferi uglavnom ovisi o temperaturi, a iznosi najviše nekoliko dana. Zadržavanje ugljikovog dioksida ovisi o omjeru izvora i ponora tog plina. Glavni ponori tog plina su oceani (otapanje u morskoj vodi) i biljke (vezanje procesom fotosinteze). Smatra se da bi trebalo stotine godina da se kocentracija ugljikovog dioksida vrati na razinu prije industrijske revolucije kada bi odmah prestala antropogena emisija ugljikovog dioksida. Ugljikov dioksid odgovoran je za oko dvije trećine dodatnog zatopljenja u odnosu na sve ostale stakleničke plinove. Vrijeme zadržavanja metana, koji ima veći učinak na efekt staklenika, iznosi oko desetak godina. Da li se Zemlja samo oporavlja od malog ledenog doba? Neki tvrde da je zatopljenje koje se trenutno događa samo opravljanje planeta od malog ledenog doba, koje je trajalo između 1400. i 1850. godine. Da bi se odgovorilo na to pitanje treba se znati koji je uzrok zahlađenja tijekom malog ledenog doba i zašto je uopće došlo do promjene klime. Pri tome je važno uzeti u obzir činjenicu da zemljina atmosfera nema neku konstantnu temperaturu kojoj teži. Ako se hladi mora dobivati manje topline od Sunca ili više izgubi radijacijom u svemir, ili oboje. Ako se zagrijava mora ili primati više topline ili više topline zadržava, ili oboje. Razlog tog hladnijeg razdoblja može se povezati sa smanjenom aktivnosti Sunca s izraženim minimumom oko 1700. godine, koji se naziva i Maunderov minimum. Smatra se da se globalna temperatura smanjila za najviše 0,4 °C. Jače zahlađenje u Europi i Sjevernoj Americi može se objasniti promjenom atmosferske cirkulacije nad sjevernim Atlantikom i promjenom intenziteta strujanja Golfske struje, zbog čega se manje topline prenosilo iz tropskih područja u umjerene geografske širine. Zatopljavanje nakon malog ledenog doba neki znanstvenici objašnjavaju povećanom aktivnosti Sunca i promjenom izmjene topline na Zemlji. Zatopljavanje početkom 20. stoljeća može se povezati s povećanom aktivnosti Sunca. Ipak, zatopljavanje posljednjih nekoliko desetljeća ne može se objasniti samo aktivnošću Sunca. U prošlosti je bilo i toplijih i hladnijih razdoblja Svi podaci o temperaturama o kojima se govori prije oko 150 godina samo su procjene i što se ide dalje u prošlost te su procjene sve nesigurnije. Sigurno je da je u zemljinoj prošlosti bilo puno toplijih, ali i puno hladnijih razdoblja. Uzroci tih promjena temperature u nekim su slučajevima poznati dok su u drugim faktori koji su doveli do promjena i dlaje nepoznati. Prije oko 750 do 580 milijuna godina Zemlja je bila zahvaćena najjačim ledenim dobom koje je zabilježeno. Smatra se da je gotovo cijela Zemlja bila zahvaćena glacijacijom i prekrivena ledom (teorija o Zemlji kao kugli snijega – engl. Snowball Earth). Jedno od najtoplijih razdoblja bilo je toplinski maksimum na prelasku iz paleocena u eocen, prije oko 55 milijuna godina. Globalna je temperatura porasla za oko 5 do 8 °C u nekoliko tisuća godina, a temperatura Arktičkih mora bila je oko 23 °C. Ovo naglo zatopljenje, koje je trajalo 200 000 godina, imalo je prije svega za posljedicu masovno izumiranje. Uzrok je bilo oslobađanje velikih količina ugljikovog dioksida ili metana. Naime, prema nekim teorijama za to je zatopljenje odgovoran metan koji se oslobodio iz oceana, dok su prema drugima odgovorne velike vulkanske erupcije. Važno je naglasiti da su sve značajne promjene temperature uzrokovale masovna izumiranja, ali i daljnji razvoj živog svijeta. Je li antropogena emisija ugljikovog dioksida premala da utječe na klimu? Procjene koncentracija ugljikovog dioksida pokazuju da se ona kretala između 180 i 300 ppm u zadnjih pola milijuna godina. Tek je u zadnjem stoljeću koncentracija naglo porasla na oko 380 ppm (sl. 2). Antropogena emisija ugljikovog dioksida je mala u usporedbi s prirodnim izvorima, ali kako onda objasniti nagli porast koncentracije u zadnjih 100 godina. Jedno od objašnjenja je da se prirodnim mehanizmima ne može apsorbirati onoliko ugljikovog dioksida koliko se emitiraju prirodni i antropogeni izvori. Količina ugljikovog dioksida koju emitiraju životinje i mikrobi (procesom truljenja) iznosi 220 Gt. Respiracijom biljaka emitira se dodatnih 220 Gt. Taj iznos odgovara iznosu od 440 Gt koji apsorbiraju biljke iz atmosfere procesom fotosinteze. Slično tome, u oceanima se oslobađa i apsorbira oko 330 Gt ugljikovog dioksida ovisno o temperaturi i intenzitetu procesa fotosinteze. Emisija ugljikovog dioksida koju emitira čovjek trenutno se procjenjuje na 26,4 Gt godišnje. U devedesetima je iznosila oko 23,5 Gt godišnje. Promjenama korištenja zemljišta, poljoprivredom i deforestacijom, emtira se oko 5,9 Gt godišnje. Oko 40% količine ugljikovog dioksida koje emitira čovjek apsorbira se prirodnim ponorima, najviše u oceanima, dok ostatak odlazi u atmosferu. Da je čovjek odgovoran za povećanje ugljikovog dioksida u atmosferi zna se prema udjelima izotopa ugljika u atmosferi. C-14 je nestabilan izotop ugljika kojemu je vrijeme raspada oko 6000 godina. Stoga se u fosilnim gorivima ne nalazi taj izotop. Prema tome, spaljivanjem fosilnih goriva trebala bi se smanjiti količina C-14 u atmosferi, što su i neke studije pokazale. Koncentracija C-14 je pala između 1850. i 1954. godine za oko 2%. Nakon toga mjerenja koncentracije tog izotopa nisu relevantna jer se velika količina C-14 oslobađa nuklearnim eksplozijama. Slično se može utvrditi i promatranjem odnosa izotopa C-12 i C-13. Fosilna goriva sadrže manje koncentracija C-13 nego C-12 u usporedbi s atmosferom. Proučavanja odnosa tih izotopa u površini vode oceana pokazuju da se koncentracija C-12 u odnosu na C-13 povećava. Često se tvrdi da se vulkanskim erupcijama oslobađa puno više ugljikovog dioksida nego iz antropogenih izvora, što nije istina u povijesnom razdoblju. Zatopljenja u bližoj geološkoj prošlosti nakon velikih vulkanskih erupcija više su posljedica oslobađanja velikih količina metana, a ne toliko ugljikovog dioksida. Mjerenja koncentracija ugljikovog dioksida nakon velikih erupcija u zadnjih 50 godina nisu pokazala veći porast koncentracije, a godišnje emisija od vulkanskih erupcija procijenjena je na oko 0,3 Gt CO2 po godini. Ove koncentracije su gotovo zanemarive u kraćim vremenskim razdobljima. Veće značenje imaju razdoblja pojačane vulkanske aktivnosti tijekom nekoliko stotina tisuća ili milijuna godina. U prostorima s hladnijom klimom biti će ugodnije Promjene klime imati će brojne posljedice. Neke će od njih ljudima biti od koristi, a druge će im štetiti. Na primjer, povećanje temperature će smanjiti troškove grijanja zimi, ali će povećati troškove hlađenja ljeti. Biti će više smrti od valova vrućine, ali manje bolesti koje nastaju kao posljedica hladnog vremena. Prilagodba promjenama klime ovisiti će o tome gdje je neka zemlja smještena, kao i o njenom bogatstvu. Smatra se da će najpogođeniji kontinent biti Afrika, gdje bi se prinosi poljopivrednih kultura u nekim zemljama mogli prepoloviti do 2020. godine. To bi moglo pokrenuti još veće migracije ljudi s toga kontinenta nego što je to danas slučaj. Promjena temperature na Zemlji u razdoblju od 1076. - 2000. Kakav će biti konačni utjecaj na povećanja koncentracija ugljikovog dioksida na klimu ne zna se. Naime, postoji vremenski razmak između porasta ugljikovog dioksida u atmosferi i njegovog punog utjecaja na klimu. Međutim, mnogi znanstvenici smatraju da je najveća prijetnja porast razine mora . Prema izvještaju IPCC-a smatra se da će porast razine svjetskog mora do 2100. godine iznositi 0,6 metara. Procjene porasta morske razine do 2100. godine prema različitim scenarijima Prema istom izvještaju minimalni porast temperature će iznositi 1,8°C do 2100. Prije 120 000 godina kada je temperatura bila viša 1-2 °C nego što je danas, morska je razina bila 5 do 8 metara viša. Prije tri milijuna godina kada je temperatura bila 2-3°C viša, morska je razina bila 25 metara viša. Slično povećanje temperature dovesti će do povećanja razine mora, ali se ne zna koliko će vremena biti potrebno. Većina znanstvenika smatra da će za taj proces trebati stoljeća, dok neki drugi upozoravaju da bi se to moglo dogoditi prije nego što očekujemo. Na kraju valja reći da je većina procjena klimatskih posljedica, upravo to - procjene. Ne zna se točno, kako će klima izgledati u budućnosti. Ipak, brojna istraživanja i brojni klimatski modeli pokazuju da će promjena biti. Ali u kojem opsegu teško je prognozirati. S obzirom na ulogu čovjeka u suvremenim promjenama klime nužno je što hitnije i svrsishodnije djelovanje. Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" / izbor članaka / by majena 6 Mjeseci, 4 Tjedana ago Slikoviti prikaz osvijetljenosti Zemlje noću
Ova slika nastala je slaganjem više slika koje ne napravila NASA u jednu veliku sliku kako bi se moglo zorno predočiti tko koristi koliko energije. Sama osvijetljenost je pojačana da bi se dobio dobar uvid. Vidljiva je izuzetno velika razlika u potrošnji energije između bogatih i siromašnih država. Primjetite na primjer razliku između Južne Koreje i Sjeverne Koreje i biti će vam jasnije zašto Sjeverna Koreja pokušava napraviti nešto na području nuklearne energije.  Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
Odgovor:"Globalno zatopljenje" / izbor članaka / by majena 6 Mjeseci, 4 Tjedana ago Invert colors
 Uoči pravi trenutak
Pisanje je dopušteno samo registriranim korisnicima. | Prijavi moderatoru
Prijavljen
|
«« Početak « Prethodna 1 2 Sljedeća » Kraj »»
Powered by BHMETEO Forum