|
Globalno zatopljenje ugrožava Alpe
Zatopljenje u Alpama već je počelo, prosječna temperatura Alpa porasla je od 1985. do 2000. za stupanj, više nego u posljednjih 90 godina. Usporedbe radi: za cijeloga prošlog stoljeća ta je temperatura u svijetu porasla 0,6 do 0,7 stupnjeva. Topljenje ledenjaka od 1850. godine - primjerice u Švicarskoj - iznosi 25 posto. Istraživanje o klimatskim promjenama u Alpama, predstavljeno sredinom tjedna u Beču, u okviru programa "Science-Events", pokazuje da bi se alpski ledenjaci do 2030. godine mogli otopiti za četvrtinu količine koja je postojala 1850. godine.
Po procjenama IPCC-a (Intergovermental Panek on Climete Change) očekuje se do 2100. godine mogući pad tih vrijednosti na pet posto, a to znači da bi Europa time izgubila svoj najveći rezervoar pitke vode. Očekivano zatopljenje za tri stupnja do 2050. godine u Alpama će nastupiti prije. Ono će srednju vrijednost snježnoga pokrova stanjiti za 300 do 500 metara, što znači da ispod visine od 1200 metara zimi više neće biti snježnoga pokrivača. Broj će se tih područja, kako pokazuje istraživanje, prepoloviti, a to će imati i utjecaja na turizam. Na nadmorskim visinama os 1.200 do 1.500 metara snjega će biti jedan do dva mjeseca manje.
Ta je prognoza rezultat interdisciplinarnoga istraživanja pod nazivom "Globalna promjena okoline u alpskoj regiji", koju je objavio sveučilišni profesor dr. Karl Steiniger.
Naravno, u takvim okolnostima valja očekivati manje oborina. Bit će više kiše nego snijega, a to znači da će vode i brže otjecati. Električne centrale morat će se drukčije ustrojiti, voda drukčije akumulirati, a opasnost od poplava će se povećati. Što se pak naseobina tiče, "bolje" će biti da budu u višim predjelima s uspostavljenom zaštitom protiv prirodnih nepogoda. Da bi to ostvarili, Austrijanci će morati računati s desecima milijardi Eura. Samo održavanje osnovnog standarda glede sigurnosti stajat će godišnje oko 100 milijuna.
|
Favoriti: 0
