Što je alergija

U slučaju alergije imuni sistem nepravilno i pretjerano odreagira na bezopasne materije, jer ih zamijeni za antigne. Poslije prvog susreta s alergenima, limfociti poslije nekoliko dana proizvode antitijela koja su specifična za određene alergene (najčešći je imunoglobulin E). Antitijela koja okružuju ćelije tkiva zvane mastociti se pri sljedećem susretu vežu za alergene, što prouzrokuje izlučivanje različitih kemijskih materija. Među njima je i histamin, koji dovodi do proširenja krvnih žila, izlijevanje tekućina u tkiva i grčenje mišića.


Više od polovice alergija uzrokuju grinje iz kućne prašine, a ostali alergeni su perje, pelud, hrana, sunce, lijekovi, razni metali kao srebro i nikal ( nakit), sintetika…
Simptomi su različiti i ovise o alergenu i životnoj dobi. Kao odgovor na alergen može se javiti ekcem, urtikarija, crvenilo, svrbež ili ljuštenje kože, suženje, suzenje i svrbež očiju, zaštopan nos, kašalj, beskonačno kihanje, te i teže komplikacije u vidu astme ili anafilaktički šok.

Koje vrste alergija postoje?
U alergijske bolesti najčešće se ubrajaju alergijske bolesti dišnog sustava:

alergijski rinitis ( povremeni i trajni)
alergijski konjunktivitis
alergijska astma
Alergijske bolesti kože:

urtikarija
atopijski i kontaktni dermatitis


Ostale alergijske bolesti:

alergija na hranu
alergija na otrov insekta
alergija na cjepiva i lijekove

Neke alergijske reakcije mogu uzrokovati anafilaktički šok i biti kobne za preosjetljive osobe.

Citat: Pelud drveća, trava i korova

na to sam alergican

Postoji li mogućnost prevencije alergijske reakcije?


Prva mjera u liječenju alergija je izbjegavanje alergena na koji je osoba osjetljiva.



Za uspješnije izbjegavanje sezonskih alergena (peludi) preporuča se:

izbjegavati boravak i provođenje fizičkih aktivnosti u području bujne vegetacije u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine vani na zraku
prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje u toku popodneva ili putem klima uređaja

admin napisao:
quote]Pelud drveća, trava i korova[/quote]

na to sam alergican


Šaljem ti osmijeh za ublažavanje tegoba

Kako se liječe alergijske bolesti?

U svim alergijskim bolestima od najvećeg je značaja eliminacija utvrđenog uzročnog alergena te edukacijski programi za liječnike,medicinske sestre i bolesnike u cilju poboljšanja kvalitete života bolesnika koji boluju od alergije, primjerene primjene sredstava za liječenja (inhalatori), samopomoći, samokontrole učinka liječenja (dnevnici, mjerenje vršnog protoka zraka u izdahu).

U liječenju blažih oblika rinitisa (svrbež, kihanje, hipersekrecija),konjunktivitisa (svrbež, suzenje), dermatitisa i urtikarije koriste se antihistaminici i ketotifen. U nazalnoj opstrukciji koriste se dekongestivi,čija uporaba često nije kontrolirana. Ključnu ulogu u liječenju alergijske upale imaju protuupalni lijekovi.

To su lokalno, peroralno ili parenteralno primjenjivani kortikosteroidi.

U liječenju astme koriste se dvije skupine lijekova:

1. lijekovi s brzim ljekovitim učinkom, kao što su bronhodilatatori,

kratkodjelujući inhibitori fosfodiesteraze, antikolinergici - antagonisti

muskarinskih receptora

2. lijekovi koji preveniraju pojavu simptoma i imaju protuupalni učinak, kao

što su kortikosteroidi, natrijev kromoglikat, nedokromil, dugo djelujući beta-2

agonisti, dugodjelujući inhibitor fosfodiesteraze (metilksantin), ketotifen te

inhibitori sinteze leukotrijena i antagonisti leukotrijenskih receptora.

3. primjena specifične imunoterapije preporuča se u bolesnika u kojih se postiže slaba terapijska djelotvornost s uobičajenim medikamentoznim liječenjem ili kada bolesnik ne može izbjeći dodir s uzročnim alergenom.

Situacija je pogoršana u velikim gradovima gdje je onečišćenje atmosfere zbog prometa te velikih i malih kućnih ložišta pojačano. Dokazana je povezanost između simptoma izazvanih alergijom i udisanja onečišćenog zraka. Savjeti:
Osobe u kojih se simptomi slični prehladi pojavljuju svake godine u isto vrijeme, najvjerojatnije su alergične na pelud. Najčešće se pojavljuje kihanje, svrbež i začepljenost nosa ili vodeni iscjedak iz nosa kao i suzenje očiju ili pak otežano disanje. Takvim osobama preporučuje se napraviti kožni alergološki test na inhalacijske alergene kako bi se utvrdio uzročnik njihovih tegoba. Kada je uzročnik bolesti jasan, potrebno je pokušati smanjiti izloženost organizma alergenu.
Dobro je:
izbjegavati odlazak u prirodu za vrijeme sunčanoga i vjetrovitog vremena između 12 i 18 sati za odlazak u prirodu izabrati dan nakon kiše, jer su tada koncentracije peluda u zraku najniže ako ste ipak primorani boraviti na otvorenom prostoru, nakon povratka kući oprati ruke, otuširati se, oprati kosu i presvući odjeću, kako biste spriječili unošenje peluda u prostor u kojem boravite po mogućnosti boraviti u zatvorenim i klimatiziranim prostorima redovito uzimati terapiju prepisanu od liječnika.

Ambrosia artemisifolia ili
Ambrosia elatior
limundžika, pelinasta ambrozija

Podrijetlom je iz Sjeverne Amerike. Nakon sječe šuma proširila se po poljima; sa sjemenom žitarica i djeteline prenesena je u Europu 1863. godine, a u Hrvatskoj se prvi put pojavljuje 1941. godine.



RASPROSTRANJENOST
Danas je ambrozija rasprostranjena u većini europskih zemalja. U Hrvatskoj je najviše ima na prostoru između Drave i Save, ali se širi i uz morsku obalu (Zadar, Istra, ušće Neretve). Ambrozija najbolje raste na sunčanom, nedovoljno obrađenom zemljištu, gdje ne nadvladavaju trave i drugi korovi. Stoga je najčešće nalazimo pokraj putova, uz staze, ceste, željezničke pruge, na obalama potoka i rijeka, u zapuštenim dvorištima i vrtovima, na strništima. Također često zakorovljuje kukuruz, soju, suncokret, šećernu repu, krumpir i povrtnice.


OSOBINE
Ambrozija je jednogodišnja biljka, visoka 1 do 1,5 m. Korijen je vretenast. Stabljika uspravna, razgranata, posuta grubim dlačicama, na presjeku četvrtasta. Listovi su jajolikog oblika, posuti dlačicama, jako izrezani s uskim režnjevima. Cvjetovi su skupljeni u duge grozdaste cvatove na vrhu stabljika i grančica, žućkaste su boje.

U našim krajevima, zavisno od klimatskih uvjeta, niče sredinom travnja, a cvatnja započinje sredinom srpnja i traje sve do početka prvih mrazova. Oprašuje se vjetrom. Jedna biljka može proizvesti i do osam milijardi zrnaca peluda. Količina peluda povećava se tijekom kišnog proljeća i suhog toplog ljeta, a smanjuje se s kišnim ljetom.


PELUD AMBROZIJE
Zrnca peluda ambrozije izrazito su sitna tako da mogu proći kroz male pukotine uz vrata i prozore. Pelud ambrozije širi se oko 1 km uokrug biljke. Vjetar ga može raznijeti na veće udaljenosti pa i na stotine kilometara. Koncentracija peluda najveća je u jutarnjim satima i prije podne. Nakon kiše koncentracija peluda u zraku se smanjuje. Pelud ambrozije izrazito je alergogen. Danas se smatra da je oko 10% stanovništva alergično na pelud ambrozije. Najčešće se alergija manifestira kao alergična upala očiju, alergijska hunjavica i astma.


ZNAKOVI ALERGIJE• kihanje
• svrbež nosa
• vodeni iscjedak iz nosa
• pečenje u očima
• oteklina kapaka
• otežano disanje

Osobe alergične na ambroziju mogu reagirati i na pelud nekih drugih biljaka, osobito na maslačak, suncokret i tratinčice, te osjetiti pečenje i bockanje u ustima kod uzimanja banana i dinja.

Osobe koje su osjetljive na ambroziju neće imati smetnje kod koncentracije do 200 zrnaca peluda na 1 m3 zraka; kod koncentracije od 200 do 1000 zrnaca peluda kod većine će se pojaviti simptomi, a ako koncentracija prijeđe 1000 zrnaca u 1 m3 zraka, simptomi će biti jako izraženi. Međutim, kod izrazito osjetljivih ljudi već 20 zrnaca peluda u jednom prostornom metru zraka ili 1000 zrnaca u prostoriji mogu izazvati alergijsku reakciju.


KAKO SUZBITI AMBROZIJU?
Budući da ambrozija raste na zapuštenom zemljištu, potrebno ga je urediti i zasaditi travom. Kad se ambrozija pojavi, ako se radi o pojedinačnim biljkama, može se čupati s korijenom. Pritom treba nositi rukavice jer je stabljika ambrozije pokrivena grubim dlačicama te može doći do oštećenja kože. Za veće površine preporuča se košnja, ali se košnja mora obaviti neposredno prije cvatnje, s tim da se kosi na manje od 5 cm od tla. Za velike površine i osobito kod poljoprivrednih površina preporučuju se kemijska sredstva.

Preporuke za djelovanje
1.Upoznajte bližnje i susjede s problemom peluda. Provjerite da u vašoj okolici nema ambrozije. Pozovite bližnje da pretraže obližnja zapuštena mjesta. Sudjelujte aktivno u svim aktivnostima za uništavanje korova. Obavijestite nadležne o postojanju (prisutnosti) ambrozije.
2. Izbjegavajte izlaziti iz kuće ujutro od 5 do 10 sati kada je koncentracija peluda najveća.
3. Imajte zatvorene prozore stana. Imajte zatvorene prozore automobila kad putujete, osobito
na selo.
4.Ako je moguće, slobodno vrijeme provodite na mjestima gdje nema ambrozije
5.Obavljajte poslove izvan kuće neposredno nakon prestanka kiše, kasno poslijepodne i predvečer.
6. Perite kosu prije spavanja. Često perite ruke.
7. Izbjegavajte pušenje, sprejeve protiv insekata i slična nadražujuća sredstva jer će pogoršati simptome alergije.
8.Ne sušite odjeću ili cipele izvan kuće.
9. Izbjegavajte izlaziti van za vrijeme suhih, vjetrovitih dana.

Nagli prodori hladnog zraka, koji su popraćeni jakim i mahovitim vjetrom te naglim porastom tlaka zraka, nepovoljni su za kronične bolesnike s respiratornim i kardiovaskularnim problemima sunčani dani s malom vlažnošću zraka većini ljudi su najugodniji kako oborine ispiru pelud iz atmosfere, dani s oborinama ugodniji su osobama alergičnim na pelud