Klimatologija je znanost o klimi.
Proučava značajke klime u dijelovima svijeta, njihovu klasifikaciju i rasprostranjenost.


Klimatologija se dijeli na:

Opća klimatologija proučava fizičke osnove klime kao prosječnog stanja atmosfere
Klimatografija je prikaz klima pojedinih regija ili meteoroloških postaja
Paleoklimatologija koja proučava klimu prošlosti

Klima (sa grčkog nagib, klima)
Klima je prosječno stanje atmosfere nad određenim mjestom u određenom razdoblju – prosječno i ekstremno odstupanje. Klima se određuje na osnovi klimatskih elemenata, temperature, radijacije, tlaka zraka, smjera i brzine vjetra, vlage zraka i evaporacije, naoblake i trajanja sijanja sunca, padalina i snježnog pokrivača. Svjetska meteorološka organizacija prati razdoblje klimatskih elemenata 30 godina za određivanje klime.Odredila je razdoblje praćenja klimatskih elemenata od 30 godina za određivanje klime. U tom razdoblju vrijeme izračuna prosječne vrijednosti stanja atmosfere je dovoljno dug period odnosno dovoljan da na mjerenja ne bi utjecale promjene klime

Vlaga zraka - predstavlja svu količinu vodene pare u atmosferi

Transpiracija - isparavanje s površine biljaka. 75% vode s tla, biljnog pokrova i vodenih površina na kopnu ispari natrag u atmosferu

Evaporacija - isparavanje je najveće u području tropskog i suptropskog dijela Indijskog oceana, između Madagaskara i Australije. Evaporacija se smanjuje približavanjem kopnu tj. obali

Promjena klime je pojam koji obuhvaća sve moguće oblike nepostojanosti klime.

Klimatska promjena mora biti dulja od 5 – 11 godina

Suvremena promjena klime odnosi se na promjene klime u posljednjim desetljećima

Sekularna promjena klime odnosi se na promjene klime u posljednjim desetljećima ili stoljećima
Kod sekularnih promjena klime promjene ne dolaze isključivo zbog prirodnih uzroka. Čovjek je izvršitelj mnogih promjena a samim tim vrši /in/direktan utjecaj na klimu

Klimatolozi nastoje odrediti koliki je utjecaj čovjeka na klimatske promjene izbjegavajući lokalno određivanje iz razloga što se klimatski elementi prate unazad 200 godina na malom broju postaja

Šta je to simulacija klime?

Često se čuju dvije rječi jedna do druge – simulacija klime. Ova kombinacija ponekad može izazvati nedoumicu kod čitateljskog, a i slušalačkog svijeta. Sasvim je razumljivo da ljudi postavljaju pitanje koje može da se formulira na sljedeći način: "Kako meteorolozi mogu predvidjeti šta će biti za pedeset godina kada to nisu u mogućnosti uraditi za period od deset dana?" Međutim pitanje i ako ima i mjesta i smisla nije dobro postavljeno. Zbog toga ćemo se potruditi da prvo objasnimo šta znači sintagma – simulacija klime.


Pod simulacijom klime podrazumjeva se sveukupnost različitih metodoloških postupaka kojom se dolazi do odgovora na pitanje: Kakva će klima biti u nekom budućem vremenu na nekom definiranom prostoru (mikro, regionalnom ili globalnom). Da bi se dobio približan odgovor na ovo pitanje potrebno je upotrebiti nekoliko modela, od koji svaki za sebe obavlja odredjeni dio posla pri čemu se njihovi rezultati koriste u ostalim modelima. Međusobno povezani modeli čine tzv. "Integrirani model za procjenu klime".

Integrirani model se sastoji iz sljedećih segmenata:


1) Model za "izmjenu karaktera podloge"

2) Model za interakciju tla i atmosfere (površinska šema)

3) Atmosferski model za manje razmjere

4) Globalni model

5) MODEL PROCJENE UTJECAJA KLIMATSKIH PROMENA NA POLJOPRIVREDU ILI ZDRAVLJE I PRIRODNE RESURSE PRI ČEMU SE ZA PROCJENE UZIMAJU “IZLAZI” IZ ATMOSFERSKOG